Analiza: Hrvatski turizam 2025.

Podaci Eurostata za razdoblje lipanj–rujan 2025. pokazuju da je hrvatski turizam nastavio rasti, ali sporije od pojedinih mediteranskih konkurenata. Posebno se ističe stagnacija privatnog smještaja, i to u trenutku kada se broj kapaciteta u Hrvatskoj i dalje povećava.

Ukupna noćenja u glavnoj sezoni: Hrvatska u sredini poretka

Godišnji rast ukupnog broja noćenja u razdoblju lipanj–rujan 2025. (u odnosu na 2024.) iznosi:

• Italija: +4,0%

• Španjolska: +2,1%

• Hrvatska: +2,4%

• Grčka: +1,9%

• Portugal: +1,6%

Hrvatska se po ukupnom rastu nalazi u sredini promatranih mediteranskih zemalja, ispred Grčke i Portugala, ali ispod Italije i blago iznad Španjolske. Po apsolutnom broju noćenja i dalje je znatno manja od Italije i Španjolske, ali ostaje jedna od najizraženije sezonalnih destinacija u Europi.

Godišnji rast broja noćenja po mjesecima(od lipnja do rujna 2025.) u odabranim mediteranskim destinacijama. Izvor podataka: Eurostat

Rast izvan vrhunca sezone

Struktura rasta u Hrvatskoj pokazuje jasan pomak:

• snažan rast u lipnju i rujnu

• pad u srpnju i kolovozu

To upućuje na povećanu osjetljivost vrhunca sezone, osobito u segmentima koji ovise o cijenama i individualnoj potražnji. S druge strane, Italija i Španjolska uspijevaju zadržati pozitivan trend i u najjačim ljetnim mjesecima.

Hoteli ostvarili rast

U segmentu hotela i sličnog smještaja Hrvatska bilježi +4,1% rasta, što je:

• više nego u Grčkoj i Španjolskoj

• usporedivo s Portugalom

• ali i dalje ograničenog učinka zbog malog udjela hotela u ukupnim noćenjima (oko 22%)

Za razliku od Hrvatske, konkurentske zemlje imaju između 56% i 72% noćenja u hotelima, što im daje znatno veću stabilnost u sezonskim oscilacijama.

Godišnji rast broja noćenja u hotelima i sličnom smještaju po mjesecima (lipanj–rujan 2025.). Izvor podataka: Eurostat

Distribucija noćenja prema vrsti smještaja u odabranim mediteranskim destinacijama, lipanj–rujan 2025. Izvor podataka: Eurostat

Privatni smještaj se pokazao kao slabijom karikom

Najveći izazov za Hrvatsku vidljiv je u privatnom i kratkoročnom smještaju, koji u 2025. bilježi tek +0,7% rasta u glavnoj sezoni.

Za usporedbu:

• Italija: +13,1%

• Španjolska: +3,9%

• Grčka: +3,8%

• Portugal: -3,3%

Problem je dodatno naglašen činjenicom da privatni smještaj čini više od polovice svih noćenja u Hrvatskoj, dok se istodobno broj apartmana i kuća za odmor i dalje povećava.

Hrvatski turizam tako ulazi u fazu u kojoj:

• ponuda privatnog smještaja raste brže od potražnje

• prosječna popunjenost pada

• pritisak na cijene u srpnju i kolovozu postaje sve izraženiji

To djelomično objašnjava zašto Hrvatska, unatoč ukupnom rastu noćenja, bilježi slabije rezultate upravo u vrhuncu sezone.

Albanija još mala u ukupnim brojkama, ali indikativna.

Na kraju vrijedi spomenuti i Albaniju, koja i dalje ostvaruje znatno manji apsolutni broj noćenja od svih analiziranih zemalja, ali bilježi izrazito visoke stope rasta.

U razdoblju lipanj–rujan 2025. Albanija:

• raste +31,5% ukupno

• bilježi snažan rast i u hotelima i u privatnom smještaju

Iako još ne predstavlja volumenski ozbiljnu konkurenciju Hrvatskoj, dinamika rasta pokazuje kako nova, cjenovno konkurentna tržišta postupno preuzimaju dio rasta mediteranske potražnje.

Godišnji rast broja noćenja po mjesecima (lipanj–rujan 2025.) u odabranim mediteranskim destinacijama. Dok zrela tržišta bilježe umjeren i neujednačen rast, Albanija se ističe iznimno snažnim povećanjima tijekom cijelog ljeta, što upućuje na njezino brzo širenje s niske polazne baze. Izvor podataka: Eurostat

Zaključak

Eurostatovi podaci za glavnu sezonu potvrđuju da je hrvatski turizam 2025. i dalje rastao, ali se suočava s izazovima zrele destinacije. Najveći pritisak dolazi iz privatnog smještaja, gdje rast kapaciteta nadmašuje rast potražnje. U isto vrijeme, konkurenti s jačom hotelskom bazom i nove destinacije u razvoju sve snažnije oblikuju mediteransko tržište.

Za Hrvatsku to znači da daljnji rast neće ovisiti o broju novih kreveta, već o kvaliteti, strukturi smještaja i sposobnosti upravljanja sezonom.

Izvor podataka: Eurostat